5 savjeta kako ojačati imunitet

Kako sačuvati zdravlje i imunitet u današnje vrijeme?

Imunološki sustav vrši osnovnu funkciju obrane čovjekovog tijela od potencijalnih napadača koji mogu uzrokovati bolest . Kao obrambeni sistem organizma, imunološki sustav prepoznaje razne mikroorganizme ( bakterije, viruse, gljivice, parazite), otrove kao nepoznate i priprema obranu tijela od tih  nepoznatih “stranih uzročnika”. Imati dobar imunološki sustav je maraton, a ne utrka na 50 metara. 

Da bismo održali imunitet jakim moramo živjeti u skladu sa prirodom i prije svega imati dovoljan unos kvalitetne vode i hrane, optimalan unos mikronutrijenata ( vitamina, minerala, antioksidanata, probiotika…) , minimalno osam sati kvalitetnog sna i redovnu fizičku aktivnost po mogućnosti u prirodi.

Voda koju pijemo gradi naše stanice, cirkulira u međustaničnom prostoru i vrši razmjenu tvari. Bez optimalnog unosa vode koja ovisi i o starosti čovjeka, ali i o tjelesnoj težini, nema dobre detoksikacije, a samim tim ni zdravlja. Preporučuje se prosječan unos vode od 8 do 10 čaša ili oko dvije litre.

Vodu pijemo sat vremena prije jela i jedan sat nakon jela. Ne treba piti vodu u toku jela jer ona razrjeđuje probavne sokove, mijenja ph u želucu i crijevima i dolazi do loše probave i loše resorpcije što za posljedicu može dovesti do opstipacije.

Prehrana

Svi dobro znamo da se jak imunitet ne stječe u 15 minuta, ali važno je krenuti i držati kontinuitet koliko je god moguće.

Kupus, đumbir, češnjak, crvena paprika, špinat, cikla, orašasti plodovi, samo su neke od namirnica koje osnažuju naš imunitet. Ne obolijevamo zbog izloženosti nekom virusu, već zbog toga što nam se tijelo i imunitet ne mogu oduprijeti tome. Povećajte dnevni unos voća i povrća. Preporučuje se 3 porcije povrća ( dva svježa obroka u salatama i jedno kuhano termički obrađeno povrće). Jedite zeleno povrće bar dva puta dnevno (špinat, blitvu, brokoli, kelj pupčar, kupus, rikolu, matovilac) jer zeleno povrće se ubraja u najdjelotvornije prirodne namirnice koje jačaju imunitet. Zeleno povrće je bogato vitaminima A, C, E i K, kao i mineralima poput kalija, magnezija, željeza, cinka i drugih. 

Jakom imunitetu virusi vrlo malo mogu naštetiti i pobijediti ga. Voće i povrće izvori su vitamina, minerala, ali i željeza, a željezo igra jednu od krucijalnih uloga kad se radi o zdravlju i otpornosti, pogotovo ženskog tijela. Ako ste ljubitelj mesa i ne možete bez njega, onda svakako preporučamo crveno meso ili pak ribu.

Povećajte unos zdravih masti koje su odgovorne za zdrav hormonalni sustav i krvne žile. Koristite maslinovo ulje , kokosovo ulje, orašaste plodove (orah, badem , lješnjak…), laneno sjeme, avokado. Izbjegavajte trans masti iz margarina, čipsa, grickalica  i ulja od soje, kukuruza koja stvaraju upalne procese u vašem tijelu.

Pijte zeleni čaj. Zeleni čaj pomaže bržem sagorijevanju masti i bogat je antioksidantima koji jačaju imunitet i poboljšavaju probavljanje hrane.

Bijeli luk ili češnjak je jedna od jako važnih namirnica kako bi se sačuvao dobar imunitet jer sadrži preko 80 aktivnih ssastojaka koje jačaju imunitet i brane ga od neprijatelja. Jedan od tih sastojaka je alicin, koji pomaže u borbi protiv virusa. Bijeli luk djeluje protiv gljivičnih infekcija i na glasu je kao prirodni antibiotik.

Vrlo važan borac koji održava našu crijevnu floru i time jača imunitet su probiotici. Sve najnovije svjetske studije govore o ulozi naše crijevne flore u obrani našeg tijela od vanjskih čimbenika. Najbolji izvor probiotika je fermentirano povrće kao što je kiseli kupus i kefir, jogurt..

Unosite vitamin D u vaše tijelo. Navodno 80% populacije na našem prostoru ima deficit vitamina D! To je jedini vitamin u našem tijelu koji sam sebe stvara. Vitamin D je bitan za preko 400 procesa koji se događaju u našem tijelu. Nedostatak vitamina D nalazimo kod metaboličkog sindroma, bolesti štitnjače, autoimunih bolesti i reumatoloških bolesti. Namirnice bogate vitaminom D su riba, jaja, gljive, žitarice, jetrica, sirevi i riblje ulje. Važno je izlagati se suncu bar 30 minuta dnevno (ali pritom ne zaboraviti na zaštitni faktor ) kako bi aktivirali dovoljnu količinu vitamina D u vašem tijelu. 

Fizička aktivnost

Kretanje je jedan od presudnih čimbenika za postizanje i očuvanje zdravlja organizma. Umjerenom, ali redovitom tjelesnom aktivnosti  jača se imunitet.

2006. znanstvenici su promatrali 115 pretilih žena u postmenopauzi i podijelili ih u dvije skupine različitih vježba.  Jedna skupina prakticirala je vježbe istezanja sat vremena samo jednom tjedno, a druga skupina 45 minuta vježbanja umjerenog intenziteta svakog dana, pet dana u tjednu. Nakon godinu dana provođenja studije, skupina koja je vježbala jednom tjedno imala je tri puta više prehlada. Svakom ljudskom biću kretanje je jedna od osnovnih potreba. Mnogi to zanemaruju i to je jedan od bitnih razloga zašto obolijevamo. 

Kretanje i vježbanje preporučuje se čak i bolesnim ljudima, naravno u onim periodima kada se bolje osjećaju.

Već 30 do 45 minuta kretanja 5 puta tjedno (hodanje, vožnja bicikla ili ples) povećat će otpornost na infekcije gornjih dišnih puteva. Zato siđite jednu tramvajsku ili autobusnu stanicu prije nego što je uobičajeno i prohodajte ostatak puta. Ne koristite dizalo stanujete li na nižim katovima ako to nije neophodno. Nije potrebno biti vrhunski sportaš kako biste pridonijeli svojem imunitetu, svaki doprinos je vrijedan. Pročistite misli, organizam i udahnite duboko. Sve to utječe na imunitet. 

Iako je jako teško započeti vježbati, jer to zahtjeva napor, imajte na umu kako taj napor donosi napredak. 

Pranje ruku

Pranje ruku jedna je od najlakših i najvažnijih stvari koje možete učiniti da ostanete zdravi i zaustavite širenje bakterija i virusa poput prehlade i gripe. 

Kada trljate oči ili dodirnete nos ili usta, bilo koji virusi na vašim rukama mogu ući u vaše tijelo kroz sluznicu očiju, nosa ili usta. Razmislite o svim stvarima koje svakodnevno dodirnete; kvake na vratima, tipke dizala, ručice na vratima, bankomati, svoj mobitel (i sve površine na koje se dotaknuo) – nabrojene su neke od mogućih površina. Kada dodirnete ove predmete, virusi koji mogu preživjeti na tim površinama mogu se prenijeti u vaše ruke. Prema Udruzi stručnjaka za kontrolu infekcije i epidemiologiji, bilo da ste toga svjesni ili ne, procjenjuje se da ljudi dodiruju lice najmanje 23 puta tijekom jednog sata. Zbog toga je pranje ruku toliko važno. A i korištenje kvalitetnog dezinficijensa (kliknite za više) koji će štititi vaše ruke kada vam sapuni i voda nisu pri ruci.

Stres

Znamo, najgore je kad nam kažu: "Nemoj se nervirati". To je zapravo, gotovo nemoguće. Ili je ipak moguće? Važno je shvatiti što je zapravo jako bitno u životu, a što ipak manje. A i sam stres nas izjeda iznutra i što smo postigli? Ništa. Zato probajmo se fokusirati na rješavanje određenog problema i misliti pozitivno koliko god je to moguće.

Spavanje

Dok noću spavamo, organizam prikuplja novu energiju. Dovoljan broj sati sna smanjuje mogućnost obolijevanja od prehlade.  Dobar san je 70 % dobrog i kvalitetnog dana. Koncentracija, imunitet, psiho - fizičko stanje će uvelike ovisiti o tome kako i koliko spavamo. To ne znači da trebamo spavati 12 sati, ali znači da bi trebali barem 6 i to na način koji vašem tijelu najbolje odgovara. Najbolje znate kada se vaš organizam "gasi" sam od sebe. Slušajte ga.

Pazite na sebe, u svakom trenutku i na svaki način.

Vaš, La PIEL