Stanja kože lica i pravilna njega

Znate li koja su stanja kože i znate li prepoznati razlike u stanjima svoje kože?

Pretpostavljamo da svi znate nabrojati osnovne tipove kože, ali kada je pitanje prepoznati stanje kože, tu kreću mali problemi? Svakodnevno se susrećemo sa slučajevima u kojima su ljudima pojmovi "tip kože" i "stanje kože" isti, bilo u svakodnevnim razgovorima, u kupovini ili pak na internetu. 

Često su pojmovi tipova i stanja kože ono što zbunjuje ljude budući da se stanja kože mijenjaju ovisno o godišnjem dobu, stresu i prehrani, i to ne samo mjesečno nego se mogu mijenjati i svakodnevno. Upravo zbog toga je izuzetno važno da gledate, osjetite i promatrate sve promjene na Vašoj koži i prilagodite svoju njegu kože u skladu s njezinim zahtjevima. Međutim, bitno je da budete svjesni da nakon što odaberete ispravne proizvode za Vaš tip kože, možda ćete također imati neko privremeno stanje kože ili problem koji morate riješiti, što znači da ćete svoju rutinu njege kože morati nadopuniti proizvodima za konkretna stanja kože.

Preduvjet za pravilan odabir kozmetike je prepoznati koji je tip Vaše kože što je ponekad prilično težak zadatak, a već smo zaključili da je poznato da mnogi ne znaju prepoznati svoj tip i stanje kože. Kada znate kakvu kožu imate, lako ćete odabrati pravilan serum, kremu, gel za čišćenje, tonik i na koncu puder koji također zahtijeva poznavanje svog tipa kože.
Kako bismo krenuli s (nadamo se) već savladanim gradivom, započet ćemo s kratkim ponavljanjem tipova kože lica. Osnovni tipovi kože su normalna, suha, masna i mješovita koža i oni su genetski uvjetovani, odnosno nasljedni, te su posljedica dugotrajnih čimbenika, a ponajprije su određeni sposobnošću kože da proizvodi više ili manje sebuma, tj. masnih supstanca koje luče naše lojne žlijezde. 

Normalna koža je ona koža koja nije premasna, presuha ni osjetljiva, nego je svježa i glatka, koža fine teksture i ujednačene boje. Suha koža može se prepoznati po kroz zatezanje kože lica i sklonosti na ljuštenje, crvenilo, pucanje kože ili svrbež. Pojačano je osjetljiva te može biti gruba na dodir i izgledati umorno. Masna koža, očito je po nazivu, ima karakteristike kao što su prekomjerna proizvodnja sebuma, previše sjajna koža, proširenje pore, koža sklona miteserima, prištićima i aknama. Mješovita koža najčešće je kombinacija dvaju tipova, masne (uglavnom na T-zoni duž čela, nosa i brade) i normalne do suhe na obrazima.

No, ovi tipovi nisu potpuno "fiksni" jer se koža, kao i cijeli organizam, neprestano mijenja ovisno o dobi, načinu života i okolišu, pa mogu nastati razna stanja. Upravo zbog toga, kod ljudi prilikom upoznavanja svoje kože dolazi do raznih nedoumica pa je potrebno razlikovati tipove od stanja kože. Dakle, osim tipova kože, postoje i stanja kože. Stanje kože može biti trenutno ili stalno i vrlo je važno prepoznati uz tip i stanje svoje kože. Tipovi kože su genetski definirani i predstavljaju trajno stanje kože, dok s s druge strane, na stanje kože utječu vanjski faktori, stupanj vlage kože ili starenje.  Bitno je da ne miješate stanja kože sa svojim tipom kože! Stanje Vaše kože odredit će koje hidratantno sredstvo, intenzivni tretman ili masku za lice trebate koristiti kako biste to stanje kože brže i učinkovitije riješili. 

 Postoje četiri stanja kože, odnosno kategorije „problema“ s kojim se naša koža može susresti pa tako naša koža može biti dehidrirana, osjetljiva, sklona aknama ili zrela. U nastavku ćemo pojasniti svako od tih stanja i preporučiti Vam adekvatnu njegu za svako stanje.

DEHIDRIRANA KOŽA

Dehidriranost je nedostatak vlage u koži  čiji uzroci mogu biti korištenje određenih kozmetičkih proizvoda, nedovoljni unos tekućine i dulja izloženost suncu, vjetru ili hladnoći. 

Dehidrirana koža nije isto što i suha koža! Vrlo često se dehidrirana koža zamjenjuje sa suhom kožom jer su simptomi slični, no razlika je u tome što dehidrirana koža ima manjak vlage, a suha koža ima manjak lipida (masnoće). Suhoća je tip kože koji je genetski uzrokovan manjkom masnoća, odnosno lipida koji su potrebni za zadržavanje vlage i zaštitu od vanjskih utjecaja, zbog čega suhoj koži nije dovoljna samo hidratacija, nego su joj potrebni i njegujući proizvodi koji sadrže lipide poput, primjerice, ceramida. Suha koža uvijek ostaje suha, a njezina je suhoća posljedica slabijeg lučenja sebuma.   

S druge strane, dehidrirana koža je stanje nedostatka vlage koje se ne odnosi nužno na suhu kožu, nego može zahvatiti svaki tip kože, a ujedno je i stanje koje se najčešće pojavljuje kod svih tipova kože. Premda se to čini paradoksalnim, kod osoba čija je koža masna, koža je često i dehidrirana. Do toga dolazi jer ljudi vođeni zabludom pretjerano „odmašćuju“ preparatima za matiranje tena i sužavanje pora. Zbog toga koža na površini postaje presuha pa se pokušava vratiti u ravnotežu tako što proizvodi sebum, zbog čega postaje još masnija. Da bi se prekinuo ovaj začarani krug isušivanja i zamašćivanja, hidrataciju treba pomno prilagoditi korištenjem preparata laganih tekstura kako se ne bi „zagušila“ ionako preopterećena koža. Ukratko, masnoj je koži potrebna nježnost, a ne „ribanje“, dok dehidrirana masna koža mora izbjegavati mehaničko isušivanje i opskrbiti se vlagom kako bi izbalansirala hidrolipidnu barijeru. 

Dehidriranu kožu karakterizira nedostatak vlage i dehidracija. To je nedostatak vode, a ne ulja, zbog čega dehidrirana koža često može pokazivati znakove iritacije, upale, svrbeža, osjetljivosti i zatezanja. Fine linije i bore na području oko očiju često su vrlo vidljive te pogrešno kategorizirane kao bore smijalice, a ustvari su nastale zbog dehidracije. Kod ozbiljnijih oblika dehidrirane kože može se javiti i pojačano ljuštenje i perutanje. Kožu možemo isušiti nepravilnim čišćenjem, umivanjem gelovima s isušujućim sastojcima i tvrdom vodom punom kamenca, ali i pretjeranom eksfolijacijom, čime uklanjamo površinski zaštitni sloj kože. 
Osim toga, dehidracija je česta pojava kod zrelije kože, budući da koža s godinama gubi sposobnost zadržavanja vlage i često izgleda neprirodno zategnuto te popraćeno dehidracijskim linijama. 

NJEGA DEHIDRIRANE KOŽE

Kožu možemo opskrbiti potrebnom razinom vlage koristeći humektanse, odnosno tvari koje na sebe vežu vlagu. Humektansi su sastojci u proizvodima za hidrataciju koji privlače i vežu vodu za stanice kože i na taj način održavaju vlažnost te spriječavaju gubitak vlage. U tome nam mogu pomoći “ovlaživači” poput hijaluronske kiseline, glicerola, pantenola, alfa-hidroksilne kiseline...  Hijaluronska kiselina je idealan ovlaživač za sve tipove kože jer samo jedan gram ovog sastojka može prihvatiti čak do šest litara vode! Uz humektanse, kod dehidrirane kože se preporuča upotreba nježnih eksfolijanata na bazi AHA kiselina koji pomažu ukloniti mrtve stanice kože, čineći ju glađom i spremnijom za apsorpciju humektansa.

OSJETLJIVA KOŽA

Drugo stanje kože koje je važno uzeti u obzir prilikom odabira adekvatne njege je osjetljivost, odnosno razina prirodnog otpora kože. Otporna koža ima svojstvo zaštite barijere kože od alergena i okolišnih iritansa te je takva koža manje sklona aknama, upalnim procesima i općem crvenilu. Za razliku od otporne kože, osjetljiva koža (koža sa smanjenom funkcijom zaštitne barijere) sve je učestaliji problem s kojim se u najvećem broju susreću osobe čija je koža tanka. Zbog toga što je koža tanka, krvne žile i završeci živaca se nalaze puno bliže površini kože, što objašnjava razlog zašto je osjetljiva koža sklona iritacijama i crvenilu. Iritansi lakše prodiru u slojeve kože sa zaštitnom funkcijom i uzrokuju upalni proces kojeg karakteriziraju crvenilo, peckanje i osjećaj svrbeža. Osjetljivost kože može pogoditi svaki tip kože, ali najčešće pogađa suhi tip kože. Kako suha koža luči manju količinu sebuma, izloženija je negativnom djelovanju sunca, vjetra i kemikalija iz nekvalitetne kozmetike, deterdženata i okoliša. Reakcija osjetljive kože može se očitovati kao žarenje, svrbež, osip ili neugodan osjećaj topline.

Glavni čimbenici koji doprinose osjetljivosti su neadekvatni kozmetički proizvodi, eksterni čimbenici kao što su UV zračenje, zagađenje, smog, dim cigarete i nezdrave navike te oštećena hidrolipidna barijera kože. Osjetljivu kožu možemo podijeliti u četiri podtipa: podtip koji razvija akne (rezultat su komedoni i akne); podtip koji razvija rozaceju (rezultat je crvenilo lica s proširenim kapilaricama); podtip koji razvija reaktivnost (rezultat je osjećaj peckanja), i podtip koji razvija alergiju (rezultat je crvenilo, svrbež i ljuštenje kože).

NJEGA OSJETLJIVE KOŽE

Budući da osjetljiva koža vrlo lako reagira na vanjske uvjete poput vjetra i sunca, kozmetiku pa čak i na parfeme i deterdžente, za njegu osjetljive kože bitni su blagi, hranjivi proizvodi prirodnog i jednostavnog sastava. Prilikom odabira proizvoda za njegu kože s osjetljivom barijernom funkcijom važno je izbjegavati iritanse, odnosno parfeme, eterična ulja, deklarirane alergene poput kamfora, citrala, geraniola, eugenola i druge mirisne komponente, a koristiti umirujuće sastojke s dokazanim protuupalnim djelovanjem poput aloa vere, ekstrakta krastavca, niacinamida, salicilne kiseline, kamilice i sl.

KOŽA SKLONA AKNAMA

Aknama sklona koža vrlo je često kožno oboljenje koje obično počinje tijekom puberteta kada prolazimo kroz velike hormonalne promjene. Hormonalne tvari, odnosno androgeni, potiču žlijezde lojnice na proizvodnju veće količine sebuma nego što je potrebno (seboreja). Stanje seboreje također može djelovati u suprotnosti s normalnim ljuštenjem kože.

No koji su razlozi nastanka akni? Iako se najčešće pojavljuju kod tinejdžera, sve je veći broj odraslih čija je koža sklona aknama, posebice žena koje prolaze kroz hormonalne promjene (trudnoća, mjesečnica, policistički jajnici). Koža sklona aknama uglavnom je prilično masna zbog prekomjernog lučenja sebuma. To je čini sklonijom pretjeranom razmnožavanju inače bezopasnih bakterija koje obitavaju na koži. One uzrokuju iritacije i upale povećanih lojnih žlijezdi. Neki dokazi ukazuju na to da genetska predispozicija igra važnu ulogu u nastajanju akni. Ako su u adolescentskoj dobi oba roditelja patila od akni, povećana je mogućnosti da će se akne javiti i kod njihove djece. Isto tako, djeca osoba kod kojih su se akne javile u odrasloj dobi vjerojatnije će u patiti od akni u odrasloj dobi. Iako su glavni uzroci aknama sklone kože hormonalne ili genetske prirode, pokazalo se da još neki čimbenici pogoršavaju simptome. Primjerice prehrana koja obiluje određenim ugljikohidratima, prekomjerna konzumacija mlijeka i drugih mliječnih proizvoda, pušenje cigareta, teški ili komedogeni preparati za njegu kože i šminka koja zatvara pore. Dakle, ovakve promjene na koži uobičajeno nastaju u pubertetu i ranoj mladosti, ali nisu isključene ni nakon tridesete. U mladosti se najčešće radi o hormonalnom poremećaju, a u odrasloj dobi, iznad tridesete, uzrok je uglavnom stres, loša prehrana, a nerijetko i korištenje nekih lijekova.

NJEGA KOŽE SKLONE AKNAMA

Zbog svega što smo naveli, koža sklona aknama prilikom njege zahtijeva vrlo pažljiv tretman. Najbolja prevencija i suzbijanje ovih problema je kontinuirano korištenje proizvoda prirodne kozmetike na osnovi pomno odabranih kombinacija prirodnih biljno vitaminskih sastojaka, koje koža prepoznaje, upija i koristi za otklanjanje upalnih stanja, ali i za kontinuiranu obnovu vitalnih funkcija. Primjerice, snažno antiseptičko djelovanje ima esencijalno ulje čajevca, koje je i medicinski dokazano u vrlo uspješnom rješavanju akni i gnojnih prištića prirodnim putem, posebice u kombinaciji s prirodnim eteričnim uljima i ekstraktima sličnog djelovanja poput nevena koji dodatno snažno hidratizira kožu. Vitamin C vrlo je poželjan u pripravcima za kožu sklonu aknama, jača potkožno vezivno tkivo, učvršćuje kolagen i obnavlja epitel, čime se ujedno smanjuju pore i spriječava ulaz patogenih tvari u dubinu kože. Osim toga vrhunski je antioksidant i izvanredno čisti kožu. Za vidljive učinke koje daje svakodnevna rutina čišćenja, toniranja i njege moglo bi proći i nekoliko tjedana pa budite strpljivi i ustrajni.

ZRELA KOŽA

Starenje je četvrto, a ujedno i neizbježno stanje kože. To je prirodan proces koji neizbježno i neovisno o tipu kože, donosi promjene za strukturu, vlažnost, gustoću i elastičnost kože. Kako stari, koža ima sve više bora, može razviti hiperpigmentacijske mrlje pa se javlja neujednačenost u teksturi i boji tena, gubi volumen i sjaj. Zbog toga je u zreloj dobi iznimno bitno pratiti pojave znakova starenja i dobro odabranim sastojcima i proizvodima usporiti proces starenja kože i koži omogućiti očuvanje vlage, elastina i kolagena. Zrela koža je kategorija za sebe jer se kod žena starenjem smanjuje proizvodnja kolagena, elastina i drugih tvari koje održavaju čvrstoću pa je takvoj koži u njezi potreban poseban pristup. Prvi znakovi starenja počinju već u 20-ima, dok od 35. godine nadalje koža dobiva “etiketu” zrela. Posve je individualno kada ćete Vi u zrcalu primijetiti znakove zrele dobi, a to ovisi o Vašim genima i, još više, o Vašem stilu života. Pri dolasku u zrelije godine, metabolizam kože toliko se mijenja da se ona više ne može svrstavati u uobičajene tipove, nego zahtijeva posebno prilagođenu njegu koja uključuje i pojačanu hidrataciju i veću nadoknadu gradivnih i hranjivih tvari. Također se smanjuje i aktivnost žlijezda lojnica pa koža općenito postaje više suha, pojavljuju se bore, a često nastaju i promjene u pigmentaciji. No, uz odgovarajuće rituale njege i prateći naše savjete za njegu zrele kože, moguće je vratiti kazaljke na satu i osmijeh na lice!

NJEGA ZRELE KOŽE 

Kod većine žena u 40-ima i 50-ima koža postaje suša, zato čistače koje ste do sada koristili zamijenite i koristite proizvode s nježnijim formulama koje ne uklanjaju prirodni lipidni sloj kože. Neka Vam odabir bude kremasti ili uljni čistač, s bogatim i hidratantnim sastojcima. Eksfolijante koristite povremeno, najbolje uvečer, a smanjite i korištenje mehaničkog pilinga, posebno ako Vam je koža postala osjetljivija. Ako već niste, počnite koristiti pomlađujući serum koji sadrži aminokiseline, ekstrakt zelenog čaja ili vitamin C jer ove koncentrirane formule imaju snažan učinak na bore, hiperpigmentaciju, manjak elastičnosti i druge znakove starosti. Za ublažavanje linija i bora najbolji je odabir krema ili serum s retinolom (derivat vitamina A). Retinoidi povećavaju staničnu aktivnost u dermisu ublažavajući manjak elastičnosti kože zbog čega “peglaju” bore i pomlađuju izgled kože. No najvažniji dio njegujućeg režima zrele kože i dalje je hidratacija. Hidratantne kreme nadopunjuju lipide (prirodna ulja) s površine kože koji se u zrelijim godinama smanjuju zbog gubitka estrogena. Odaberite one dnevne hidratantne kreme koje sadrže vitamine (npr. vitamin C i E), kao i druge antioksidanse poput zelenog čaja. Želite li prevenciju fotostarenja (bore, hiperpigmentacija i druga kožna oštećenja), svakog dana, čak i tijekom zimskog doba, koristite kremu sa zaštitnim faktorom širokog spektra djelovanja.